Osoba oboljela od Alzheimerovove bolesti i drugih oblika demencije zaboravlja događaje iz bliske prošlosti, smanjena joj je sposobnost koncentracije, usporeno je procesuiranje, ali i odgovaranje na pitanja. Također su prisutni problemi sa sluhom i vidom, nemogućnost čitanja ili razumijevanja uopće. Potrebno im je dati dosta vremena da bi odgovorili na pitanja i sl. Oboljela osoba ne može pronaći pravu riječ, ne uspijeva organizirati riječi (slaže nove, nama nerazumljive riječi), često ponavlja neko pitanje, traži istu stvar, ponavlja jednu te istu riječ ili izraz te ima poteškoće u logičkom razmišljanju. Supružnici i djeca oboljelih od Alzheimera i drugih oblika demencija moraju se pripremiti za vrijeme kada ih njihova voljena osoba više neće prepoznati.
Ako vas osoba ne prepoznaje, to ne znači da vas nema u svome sjećanju
Tri su stadija Alzheimerovove bolesti, a promatranje voljene osobe kod koje se razvija ta bolest može biti jedan od najtežih izazova u životu. Teško je živjeti s činjenicom da nas voljena osoba više ne prepoznaje. Prvo što se može primijetiti je da ne zna vaše ime ni u kakvo ste srodstvu. No, to što vas ne prepoznaje ne znači da vas je u potpunosti zaboravila. Bol koju možete osjetiti kada vas supružnik ili roditelj ne prepoznaju pri ulasku u njihovu sobu je neopisiva i nemjerljiva. Vrlo često će se djeca roditelja koji imaju demenciju pitati: ‘Zašto bismo ih trebali posjećivati? Zašto prolaziti kroz bolne trenutke kad čak i ne znaju tko smo?’
Svaki iskusan njegovatelj će vam reći da takva osoba nije “zaboravila” svoje voljene. Iako osoba možda ni na koji način ne pokazuje da im je prisutan član obitelji poznat, možda će ga dodir ruke ruku, zvuk glasa ili čak neki osjećaj sjetiti o kome je riječ, ali nažalost to ne možemo znati. Oboljela osoba se često oslanja na neverbalnu komunikaciju pa je zapravo dobro naučiti kako komunicirati s bliskom osobom koja boluje od demencije i naravno – ostati pozitivan.
U nastavku vam donosimo savjete iz Priručnika koji je pripremljen u sklopu programa „Unapređenje skrbi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija“ sufinanciranog od Grada Zagreba, Gradskog ureda za zdravstvo. Iako je namijenjen njegovateljima, vjerujemo kak će savjeti u njemu biti itekako korisni i bliskim osobama oboljelih.
Kako prepoznati poruke oboljelog od Alzheimerove bolesti po boji glasa?
Zvuči li kao:
• povjerljiv šapat
• prigovor
• povjerljiv razgovor prijatelja
• razgovor majke i kćeri
• službena komunikacija u uredu
• razgovor za stolom
• važno je prepoznavati kontekst razgovora, emotivnu poruku i nastojati reagirati na taj kontekst
Usmjerite pažnju osobe koje pati od demencije, koristite jednostavna pitanja, isprekidajte aktivnosti u niz manjih koraka! Tako zadaci postaju izvedivi za osobe s demencijom. Ohrabrujte ih da rade ono što mogu, nježno ih podsjećajući da učine ono što su zaboravili te pomažući im u onome što više nisu sposobni učiniti samostalno. Koristite vizualne znakove, npr. pokažite im češalj kada želite da se počešljaju ili tanjur i pribor za jelo kada je vrijeme obroku, premda neće uspjeti imenovati predmete, znat će kako se koriste.
Naglasite važnost onoga što oboljeli može učiniti sam za sebe, pripremite osobu na neku aktivnost ili događaj, budite realni, budite strpljivi, ne požurujte ga u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, razvijte cikličke aktivnosti. Pustite oboljele da se bave nekim aktivnostima (premještanje stvari) ako one ne ometaju druge ljude.
Savjeti za komunikaciju s osobom koja boluje od Alzheimerove bolesti
• Pokažite da slušate i razumijete što Vam oboljeli želi reći.
• Jeste li sami ikad razgovarali s nekim tko Vas ne sluša (npr. suprugom) i kako ste se tada osjećali?
• Napravite kontakt očima, odgovorite na prikladan način i pokažite osobi oboljeloj od demencije da je pokušavate razumjeti i čuti.
• Govorite jasno, mirno, nježno, ali odlučno.
• Ohrabrite oboljelog da nastavi iznositi svoje mišljenje iako ga ne razumijete. Slušajte svojim ušima, očima i srcem!
• Budite strpljivi i pričekajte odgovor.
• Ako se bolesnik muči s odgovorom, u redu je pomoći mu – predložiti neke riječi.
• Pratite neverbalne znakove komunikacije i primjereno odgovorite.
• Uvijek težite „čuti“ značenje i osjećaje koji leže u podlozi izrečenog.
• Fokusirajte se na osjećaje, a ne na činjenice!
• Važno je odvojiti osobu od bolesti.
• Nepoželjna ponašanja dio su bolesti, a ne bolesnikove osobnosti (stavite se u situaciju oboljelog – da prolazite gubitak memorije, konfuzije i frustracije kako biste se osjećali?
• Svaka osoba, pa i oboljela od demencije, samo pokušava na najbolji mogući način živjeti svoj život s resursima koji su mu preostali. Realnost oboljelog se razlikuje od naše
realnosti – oboljeli od demencije žive u svom svijetu i istini.
• Realna orijentacija, razuvjeravanje i logika tu ne pomažu.
• Realnost oboljelog je upravo sada.
• Ako oboljeli vjeruje da ima 16 godina, mi smo ti koji moramo ući u njegovu stvarnost i pokušati živjeti i razumjeti ga u njegovoj istini, a ona se mijenja svaki dan. • Nikako mu ne objašnjavati, uvjeravati ga kako je u krivu.
Preporuke za interkaciju s osobama oboljelih od demencije i Alzheimerove bolesti
- Prisjetiti se dobrih starih dana;
- Bolesnici se često ne mogu prisjetiti što se dogodilo prije 45 minuta, ali se jasno prisjećaju nečega što se dogodilo prije 45 godina. Prema tome, trebalo bi izbjegavati pitanja povezana s kratkoročnim pamćenjem;
- Bolje je postavljati općenita pitanja koja se odnose na bolesnikovu prošlost, interese, stare pjesme, glumce;
- Validirajte njihovu životnu priču, njihove vrijednosti, prioritete i iskustvo!
- Sačuvajte smisao za humor – smijte se zajedno!
- Koristite šale kada god je moguće, ali ne na račun bolesnika, ljudi s demencijom zadržavaju socijalne vještine i bit će oduševljeni kada se mogu smijati s Vama.