Alzheimerova bolest je nepovratni, progresivni poremećaj mozga koji polako uništava sposobnosti pamćenja i razmišljanja te u konačnici sposobnost obavljanja najjednostavnijih zadataka. Stručnjaci se slažu da se u velikoj većini slučajeva Alzheimerova bolest, poput ostalih kroničnih bolesti, vjerojatno razvija kao posljedica kombinacije više čimbenika. Pod time se misli na dob, genetiku, okoliš u kojem čovjek živi, način života i izloženost raznim bolestima. Iako neki čimbenici koje smo naveli – poput dobi ili gena, ne mogu biti promijenjeni, na neke druge rizične čimbenike poput visokog krvnog tlaka i nedostatka vježbanja se može utjecati kako bi se smanjila opasnost od oboljenja.
Prevencijske studije kažu da je kod manjeg postotka ljudi s Alzheimerovom bolesti (jedan do dva posto) rani početak razvoja bolesti povezan s genetskim mutacijama. Pojedinci koji imaju ove genetske mutacije jamče konačan razvoj bolesti. Iako se istraživanja i dalje razvijaju, već sad imamo snažne dokaze da ljudi mogu smanjiti rizik ako dosljedno promjene način života. Glavne promjene odnose se na redovitu aktivnost i održavanje dobrog zdravlja srca.
Kardiovaskularne bolesti povezane su s Alzheimerom
Poznato je da zdravstveni problemi poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa i povišenog kolesterola povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, a samim time također povećavaju šanse za razvoj Alzheimerove bolesti. Neke studije pokazuju da je čak 80 posto osoba s Alzheimerovom bolešću bolovalo i od nekog oblika kardiovaskularnih bolesti. Temeljitija straživanja o ovoj povezanosti i razlozima su još uvijek u tijeku.
Koji je recept za prevenciju Alzheimerove bolesti?
Redovita tjelovježba može biti vrlo korisna strategija za prevenciju Alzheimerove bolesti, ali i drugih oblika demencije. Vježba može izravno pogodovati moždanim stanicama jer povećava protok krvi, a samim time i kisika u mozgu. Zbog svojih poznatih kardiovaskularnih prednosti, medicinski odobreni program vježbanja vrijedan je dio bilo kojeg zdravstvenog plana.
Trenutni dokazi sugeriraju da i zdravija prehrana može također pomoći u zaštiti mozga. Očuvanje zdravog srca podrazumijeva ograničavanje unosa šećera i zasićenih masti. Redovito konzumiranje puno voća, povrća i cjelovitih žitarica. Pravilna prehrana je svakako najbolji put za očuvanje cjelokupnog organizma, osobito pod stare dane. Dvije dijete koje su proučavane i koje mogu biti od koristi su DASH (Dietary Approaches to Stop Hypertension) dijeta i mediteranska prehrana. DASH dijeta naglašava povrće, voće i mliječne proizvode bez masnoća ili niske masti; uključuje cjelovite žitarice, ribu, perad, grah, sjemenke, orasi i biljna ulja; i ograničava natrij, slatkiše, slatke napitke i crvene meso. Mediteranska prehrana uključuje relativno malo crvenog mesa i naglašava cjelovite žitarice, voće i povrće, ribu i školjke, orasi, maslinovo ulje i druge zdrave masti.
Druženje i intelektualna aktivnost također je bitan faktor u sprječavanju razvoja Alzheimerove bolesti
Niz studija ukazuje na to da održavanje društvenog života i održavanje mentalne aktivnosti u starijoj dobi može smanjiti kognitivni pad povezan s Alzheimerom. Stručnjaci još nisu našli razloge ove povezanosti, to može biti posljedica izravnih mehanizama putem kojih druženje i mentalna stimulacija jačaju vezu između živčanih stanica u mozgu.
Čini se da postoji snažna veza između budućeg rizika od Alzheimerove bolesti i ozbiljnih trauma glave, pogotovo kada ozljeda uključuje gubitak svijesti. Kako bi smanjli rizik od Alzheimerove bolesti svakako štitite glavu. Dok neka istraživanja još nisu kompletirana u potpunosti, određeni načini života, poput tjelesne aktivnosti i prehrane mogu pomoći u održavanju zdravlja mozga i sprječavanju Alzheimerove bolesti. Mnoge od tih promjena načina života su pokazale da smanjuju rizik od drugih bolesti, poput bolesti srca i dijabetesa, a u konačnici su povezani i s Alzheimerovom bolesti. Uz malo upornosti i iskorištavanja poznatih prednosti, zdraviji način života definitivno može poboljšati vaše zdravlje i pružiti zaštitu glavnom pokretaču – mozgu.