starije osobe, demencija, depresija, obala

Kod starijih osoba postoji veći rizik od razvoja mentalnih poremećaja, neuroloških poremećaja kao i drugih zdravstvenih stanja poput dijabetesa, gubitka sluha i osteoartritisa. Kada je riječ o psihičkom zdravlju, istraživanja pokazuju kako u populaciji ljudi starijih od 65 godina psihički poremećaji čine visokih 30 posto, a česti su depresivni poremećaji, anksiozni poremećaji, narušeno kognitivno funkcioniranje i demencije, kao i paranoidni i drugi psihotični poremećaji. Psihički poremećaj može se definirati kao stanje u kojem ponašanje i doživljavanje osobe odskače od uobičajenog, nije prilagođeno i predstavlja smetnju, te nije opravdano situacijom u kojoj se nalazi.

Najčešći psihički poremećaji kod starijih su depresija i demencija

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procijenjeno je da između 2015. i 2050. godine udio starijih osoba u ukupnom svjetskom stanovništvu od oko 12% do 22%. Drugim riječima, riječ je povećanju od 900 milijuna do 2 milijarde ljudi starijih od 60 godina. Stoga postaje iznimno važno prepoznati tjelesne i duševne zdravstvene izazove s kojima se stariji svakodnevno susreću.

Kada je riječ o istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije, najčešći mentalni i neurološki poremećaji u ovoj dobnoj skupini su demencija i depresija, koji su prisutni kod 5% do 7% svjetske populacije starijih osoba. Nažalost, mnogi zdravstveni djelatnici i starije osobe su nedovoljno upoznati s problemima mentalnog zdravlja, a zbog stigme ili srama starije osobe često odbijaju potražiti pomoć.

Čimbenici rizika za probleme mentalnog zdravlja kod starijih

Postoji više čimbenika rizika koji utječu na probleme mentalnog zdravlja u bilo kojem trenutku u životu. Starije osobe mogu doživjeti stres koji je prisutan kod ljudi svih dobnih skupina, ali stresori koji se puno češće javljaju u starijoj dobi su trajni gubitak fizičkih kapaciteta i smanjenja sposobnost samostalnog funkcioniranja. Primjerice, starije osobe koje su manje pokretne imaju kroničnu bol, slabost ili druge zdravstvene probleme, često zahtijevaju neki oblik dugotrajne njege.

Osim toga, kod starijih je veća vjerojatnost da ih pogode životni događaji kao što su žalovanje zbog gubitka bliskih osoba ili prijatelja te pad socioekonomskog statusa odlaskom u mirovinu. Svi ovi stresori mogu dovesti do izolacije, usamljenosti ili psihičkih smetnji kod starijih osoba, a koji mogu zahtijevati svakodnevnu brigu i njegu za osobu. Važno je napomenuti da mentalno zdravlje utječe na tjelesno zdravlje i obratno. Primjerice, kod osoba s tjelesnim zdravstvenim stanjima kao što su bolest srca pristuna je veća stopa depresije od onih koji su zdravi. Osim toga, depresija u starijoj osobi koja se ne liječi može negativno utjecati na ishod bolesti kod srčanih problema.

Demencija

Demencija je sindrom, obično kronične ili progresivne prirode, u kojem se javlja pogoršanje pamćenja, razmišljanja, ponašanja i sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Statistike pokazuju da oko 5% ljudi starijih od 65 godina ima teži, a 15% blaži oblik demencije. Od svih oboljelih od demencije, 50-60% imaju najčešći tip-Alzheimerovu demenciju. Nekoliko je rizičnih fatora za Alzheimerovu demenciju:

  • ženski spol
  • srodstvo s osobama koje boluju od Alzheimerove demencije
  • trauma glave u prošlosti.
  • Downov sindrom

Bolest je progresivna i obično dovodi za 8-10 godina do smrti. Drugi je najčešći oblik demencije vaskularni tip koji je uzročno povezan s cerebrovaskularnim bolestima. Rizični je faktor za taj tip demencije povišeni tlak i muški spol. Javlja se najčešće između 60-tih i 70-tih godina. Oko 10-15% svih oboljelih od demencije istovremeno ima vaskularnu i Alzheimerovu demenciju.

Postavljanje dijagnoze uključuje klinički pregled koji objedinjuje psihički status, podatke koje daje sama osoba, podatke članova obitelji, laboratorijske pretrage, topografske i funkcionalne pretrage mozga. Demencija uključuje niz promjena u pamćenju, a povezana je i s umorom, poteškoćama u planiranju i izvršavanju zadataka, promjenama strategije u izvršavanju zadataka i promjenama osobnosti. U ranoj fazi bolesti osoba počinje zaboravljati svakodnevne činjenice (imena ljudi i neke riječi koje se rijetko koriste). Poslije počinje zaboravljati bitne dogovore i obveze, pa postaje opasna za sebe i okolinu jer zaboravi isključiti plin, struju i slično. Tako osoba postaje ovisna o trajnoj pomoći drugih.

Depresija

Depresija može uzrokovati veliku psihološku patnju i dovodi do oslabljenog funkcioniranja u svakodnevnom životu. Nažalost, simptomi se često predvide i ne liječe jer se pojavljuju zajedno s drugim problemima s kojima se susreću starije osobe. Stoga je depresija vrlo rijetko uočena u području primarne zdravstvene zaštite starijih osoba. Starije osobe s depresivnim simptomima lošije funkcioniraju u usporedbi s onima s kroničnim medicinskim oboljenjima kao što su plućna bolest, hipertenzija ili dijabetes.

S obzirom da 10-15% osoba starije dobi boluje od depresije, depresija je prepoznata kao najčešći poremećaj mentalnog zdravlja starije životne dobi. Depresija uzrokuje ne samo povećanje morbiditeta nego također i smrtnosti. Unatoč saznanjima da su antidepresivi, psihološke intervencije i elektrokonvulzivna terapija (EKT) jednako učinkoviti u starijih bolesnika, kao i u mladih odraslih osoba, depresija u starijih osoba nedovoljno je liječena (uglavnom zato što je nedijagnosticirana).

Facebook Comments

Oznake:, , , , , , , ,
Share